Insulinska rezistencija – kako normalno živeti sa ovom dijagnozom

Insulin je naš osnovni hormon koji kontroliše nivo šećera u krvi. Stvara se u pankreasu i pomaže u putanji šećera iz krvi u ćelije za skladištenje. On je hormon koji pomaže telu da apsorbuje glukozu i održava nivo šećera u krvi uravnoteženim. Kada dođe do visokog šećera u krvi, pankreas tada kontinuirano proizvodi velike količine insulina i vremenom se iscrpljuje, a ćelije više ne reaguju na insulin, stručno rečeno postaju  rezistentne. Tako nastaje stanje koje se naziva insulinska rezistencija. 

Vremenom, insulinska rezistencija može da prouzrokuje niz problema, uključujući trajno visoke nivoe šećera u krvi i oštećenja ćelija na organima, mišićima, udovima i očima. Ljudi kojima je utvrđena insulinska rezistencija često dobijaju dijagnozu preddijabetesa, što može dovesti i do dijabetesa tipa 2. Kako bi se to sprečilo, uvođenjem drugačijih prehrambenih navika i načina života, insulinska rezistencija se može smanjiti ili potpunoi ukloniti. Pročitajte u nastavku na koji način treba tretirati ovo stanje i kako sa njim živeti.

Smanjite ugljene hidrate

Ugljeni hidrati su glavni uročnik zbog kojeg dolazi do visokog šećera u krvi i zašto se povećava nivo insulina u krvi. Kada telo pretvara ugljene hidrate u šećer i oslobađa ga u krv, pankreas oslobađa insulin za transport šećera iz krvi u ćelije. Smanjenje unosa ugljenih hidrata moglo bi vam pomoći da smanjite insulinsku rezistenciju.

Ravnomerno raspoređivanje unosa ugljenih hidrata tokom dana još jedan je način, a redovno jedenje manjih porcija ugljenih hidrata tokom dana pruža organizmu manje šećera pri svakom obroku, olakšavajući posao insulinu i pankreasu.

Važno je i koji ugljeni hidrati se unose, jer ugljeni hidrati sa niskim glikemijskim indeksom (GI) su najbolji, oni usporavaju oslobađanje šećera u krvi, dajući insulinu više vremena da efikasno deluje. Izvori ugljenih hidrata sa niskim GI uključuju slatki krompir, smeđi pirinač, kinoa i ovsene kaše bez šećera.

Dodajte biljke i začine u obroke

Bilje i začini korišćeni su zbog svojih lekovitih svojstava mnogo pre nego što su počeli da se primenjuju u kuhinji. Međutim, tek u poslednjih nekoliko decenija naučnici su počeli sa ispitivanjem njihovih svojstava za zdravlje. Biljke i začini, uključujući semenke bundeve, kurkumu, đumbir i beli luk, pokazali su obećavajuće rezultate u borbi protiv insulinske rezistencije. 

Semenke bundeve sadrže visoko rastvorljiva vlakna, koja pomažu da insulin bude daleko efikasniji. Bilo da ih koristite u sirovom stanju ili pečene u hlebu, pomažu u kontroli šećera u krvi i insulinskoj rezistenciji.

Kurkuma sadrži aktivnu komponentu koja se naziva kurkumin, koja ima snažna antioksidativna i protivupalna svojstva. Taj sastojak iz kurkume smanjuje slobodne masne kiseline u krvi, kao i šećer. 

Đumbir. Ovaj popularni bogati začin povezan je sa insulinskom rezistencijom. Jedno istrazivanje je pokazalo da kada ljudi sa dijabetesom tipa II uzimaju dnevno 3mg praha od đumbira u toku 8 nedelja, umanjuje se insulinska rezistencija, a pokazalo se poboljšanje u kontroli dijabetesa. 

Beli luk. Pokazalo se da je u studijama na životinjama beli luk poboljšao izlučivanje insulina i imao antioksidativna svojstva koja smanjuju IR. 

Ova otkrića o bilju i začinima daju dobre rezultate i prognoze na lečenje u budućnosti. Lečenje prirodnim tinkturama i kapima bi moglo da zameni tradicionalno, uz odgovarajuću ishranu.

Dodajte više raznovrsnog voća i povrća svojoj ishrani

Voće i povrće nisu samo hranljivi, već donose velike dobrobite na kompletno zdravstveno stanje. Konkretno, voće i povrće jarkih boja bogato je biljnim vlaknima koja imaju antioksidativna svojstva Antioksidanti se vezuju i neutrališu molekule zvane slobodni radikali, koji mogu izazvati upale u telu. Mnoge studije su potvrdile da je konzumiranje ishrane bogate biljnim vlaknima povezano sa insulinskom rezistencijom i njenim smanjivanjem. Ali budite oprezni – Kada u ishranu uključujete voće, pridržavajte se normalnih veličina porcija i ograničite unos na dva ili manje komada po obroku zbog količine šećera koje voće sadrži u sebi.

Savetuje se da se pridržavate tzv. mediteranske ishrane – dakle unosite masti iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova. Takođe, posnija proteinska hrana, kao što su organska piletina, divlje ribe, jaja iz slobodnog uzgoja, sočivo, jogurt i bademi, pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi. 

Uz redovne kontrole i preglede čitavog organizma sa vremena na vreme, (bilo da je u pitanju sistematski pregled ili biorezonatna terapija) ili šećer možete potpuno dovesti u normalno stanje.

Mnoštvo korisnih informacija vezanih za insulinsku rezistaciju možete pročitati na ovoj stranici: https://milanstrongman.com/insulinska-rezistencija-strategije-za-eliminaciju/ 

admin

Read Previous

Saveti za dobar san

Read Next

Skriveni faktori koji utiču na hormonsku ravnotežu kod žena i kako se nositi s njima

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *