
Prva asocijacija na šljivu su rakija šljivovica i srpski brend. Veliki deo proizvodnje ovog voća odlazi na pripremu tradicionalnog alkoholnog pića, rakije šljivovice, što u drugi plan potiskuje veliku korist ovog voća u ishrani, ali i u medicini. Plod šljive sadrži oko 40 kalorija na sto grama, zbog čega je vrlo pogodan za dijetalnu ishranu. Šljiva je od davnina poznata u medicini kao odličan diuretik za čišćenje organizma. Zbog mnogobrojnih prednosti ovog voća, nema zemlje na planeti koja se ne bavi njegovim uzgojem, medjutim, samo retke poput Srbije imaju šljivu kao deo nacionalne kulture. Srbi dobro znaju da je jedino voće bez koga se na ovim prostorima ne može – šljiva. To je razlog što je najveći broj voćnih zasada pod ovom voćkom i što privredni ugled u svetu naša zemlja gradi upravo na izvozu kvalitetne šljive.
Prirodno idealni uslovi za sadnice šljiva u Srbiji
Zapisi o postojanju sadnice šljiva u Srbiji potiču još iz vremena doseljavanja naših predaka u ove krajeve. Pretpostavlja se da je na Balkansko poluostrvo preneta preko Stare Grčke i da su je Sloveni zatekli kada su se ovde doselili. Srbija je brdsko-planinska zemlja, za sadnice šljiva to je idealno područje, sa umereno kontinentalnom klimom i padavinama koje na godišnjem nivou ne prelaze 800mm. Priroda ove voćke je takva da vrlo rano cveta i vrlo rano daje plodove. Rani cvet je ugrožen aprilskim mrazevima koji nisu retkost. Kako bi je zaštitili od ranih mrazeva voćari za sadnice šljiva biraju brežuljke, prirodno dobre terene za uzgoj. Na brežuljcima je temperatura ujednačena, manji je rizik od pojave mraza i mogućnosti da se cvet smrzne. Idealni tereni za podizanje zasada su brežuljci koji su blago nagnuti na južnu stranu, tako će drvo što duže biti izloženo sunčevoj svetlosti neophodnoj za vegetaciju, ali i sazrevanje ploda. Šljivi odgovaraju humusna zemljišta, lagana i propusna, bogata kalijumom i fosforom. Sadnica šljive podnosi i teža zemljišta, ali u takvim uslovima značajno smanjuje rodnost. Ukoliko se sadi na takvom zemljištu neophodno je poboljšati sastav zemljišta dodavanjem stajskog djubriva. Zemljišta koja sadrže više od 10% kreča nisu pogodna za gajenje šljive.
Sertifikovane sadnice šljiva garantuju kvalitet
Preporuka je da se sadnice šljiva nabavljaju u rasadnicima koji sertifikatima garantuju kvalitet te sadnice i zdravstvenu ispravnost odredjene sorte. Sertifikat sadrži sve podatke o poreklu i kvalitetu sadnice. Sertifikovane sadnice se proizvode od baznog, genetički ispravnog, bezvirusnog materijala. Sertifikovane sadnice šljiva su imune na bolesti, viruse i štetočine, ali i spoljne faktore poput kiše, snega, sunca, vetra koji mogu uticati na njih. Tako zaštićene one imaju mnoge prednosti u odnosu na obične sadnice. Sertifikovane sadnice obezbedjuju bolji prijem pri sadnji, a samim tim i brži i ujednačeniji rast. Stabla podignuta na sertifikovanim sadnicama šljiva obezbedjuju veći broj izdanaka i lastara i uniformisano cvetanje. Uniformisano cvetanje je preduslov za uniformisano radjanje praćeno većim brojem plodova, krupnijim plodovima i plodovima pravilnog oblika. Takav plod ima lepšu boju i viši sadržaj šećera, bolju aromu i ukus. Po nekad dobar potencijal sadnica šljiva ne znači da će prinosi biti zagarantovano veliki, da bi se do njih došlo neophodno je da se poštuju sve agrotehničke mere u proizvodnji. Prepoštanje biljke samoj sebi ostavlja dugoročne posledice po zasad.
Kada se sade sadnice šljiva i kako se o njima brine?
Za dugogodišnji zdrav zasad šljiva neophodno je odabrati povoljan teren, rastresito humusno zemljište, kvalitetne sertifikovane sadnice i zasaditi ga u pravo vreme. Pravo vreme za sadnju sadnica šljiva je jesen ili rano proleće. Bez obzira da li se sadnja planira u jesen ili na proleće, obavezno je da se u septembru ili oktobru obavi duboko oranje zemljišta i da se zemlja posle oranja dobro usitni. Zemlja se na kraju poravnja i spremna je za jesenju ili prolećnju sadnju. Sadnice se sade na razmaku od 4m, dok je razmak izmedju redova 5 m. Ovakav razmak obezbedjuje dovoljno mesta oko sadnice, kasnije drveta, za redovnu i laku obradu, tanjiranje izmedju redova ili okopavanje oko drveta. Ukoliko su posadjene na jesen, sadnice se ne prekraćuju odmah posle sadnje, nego se čeka rano proleće dok još miruje vegetacija. Krate se na 30 cm više nego što je planirana visina debla. Za šljivu piramidalnog oblika sadnica se krati na 110 cm visine, deblu se ostavlja prostor da raste do 80 cm što je idealna visina za neometanu mašinsku obradu i branje. Šljivi najviše odgovara piramidalni oblik uzgoja. Ne treba je nikako prepustiti njenom prirodnom razvoju, zato što prinosi onda ne budu zadovoljavajući. Ukoliko se grane ne režu, krošnja postaje pregusta a grane ogoljavaju pa je u takvim uslovima otežana zaštita od bolesti i štetočina i prinosi su mnogo manji.