Koliko često treba raditi laboratorijske analize?

Laboratorijske analize koje se vrše u državnim i privatnim ustanovama mogu otkriti mnogo toga o sveopštem zdravstvenom stanju organizma. Najčešće se vrše analize krvi, urina i fecesa. Ukoliko ih obavljate dovoljno često, moguće je očuvanje dobrog zdravlja na duže staze, kao i prevencija i rano dijagnostifikovanje mnogih bolesti. U ranim fazama, mnoge bolesti su izlečive i možete proći bez nekih težih posledica.

Međutim, koliko često treba raditi laboratorijske analize? Čemu one služe i šta mogu otkriti? I možda još bitnije: gde ih raditi? Kada su u pitanju privatne laboratorije, Novi Sad i Beograd svakako nude najviše opcija, ali ih možete naći i u manjim gradovima. Prednost odlaska kod privatnika jeste što se znatno smanjuje period čekanja. Krv će vam izvaditi odmah, a i na rezultate nećete morati da čekate dugo.

Rutinske laboratorijske analize

Rutinske laboratorijske analize, poput analize krvi i urina, rade se pri svakom sistematskog pregledu. Analiza krvi je takođe prva stvar koja se traži ukoliko se lekaru opšte prakse požalite da vam nije dobro. Koji god da je razlog, mnoge bolesti, poput dijabetesa na primer, mogu se utvrditi jednostavnim merenjem parametara za ove uzorke.

Analiza krvi

Koliko često treba raditi analizu? Opšta krvna slika radi se pri svakom sistematskom pregledu. Preporučuje se jednom godišnje do 50. godine života, a nakon toga na svakih šest meseci. 

Šta se posmatra? Neki od najznačajnijih parametara koji se gledaju su: ćelijski elementi krvi (eritrociti, leukociti i trombociti), količina hemoglobina, nivo holesterola i triglicerida, kreatinina i uree, kao i prisustvo određenih enzima i nivoa šećera u krvi. Sve ovo zajedno ukazuje na sveopšte stanje organizma.

Kako se uzima uzorak? Uzorak vam uzima laboratorijski tehničar u laboratoriji. U zavisnosti od analiza koje se traže, može biti uzet iz prsta ili iz vene.

Nekada će biti potrebno da ne jedete od 12 do 14 h pre uzimanja uzorka, ali doktor će vam to napomenuti.

Analiza mokraće

Laboratorijskim ispitivanjem mokraće takođe se može utvrditi opšte zdravstveno stanje. Ovo je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda. 

Koliko često treba raditi analizu? Radi se uglavnom onoliko često koliko i davanje krvi, dakle jednom do dva puta godišnje u zavisnosti od starosne dobi. 

Šta se posmatra? Pri analizi se gledaju fizičkohemijska svojstva urina, biohemijska i bakteriološka. Fizičkohemijska svojstva se odnose na specifičnu težinu, izgled, boju i miris, dok se biohemijskim analizama utvrđuje prisustvo određenih organskih materija. Urinokulturu čine sve bakterije i gljivice koje se u urinu prirodno nalaze, ali u povišenom broju mogu ukazivati na neko oboljenje.

Kako se uzima uzorak? Najbolje je dati uzorak prve jutarnje mokraće jer ona najverodostojnije oslikava opšte stanje organizma. Bitno je da mlaz bude srednje jačine i da čašica bude sterilna. Možete je kupiti u apoteci.

Analiza fecesa

Koliko često treba raditi analizu? Preporučljivo je da analizu fecesa radite jednom godišnje.

Šta se posmatra? Tu se najpre gleda prisustvo okultnog krvarenja, dakle mikroskopskog krvarenja koje nije vidljivo golim okom. Ono može ukazivati na rak debelog creva. Pored toga, radi se i kultura stolice, odnosno prisustvo gljivica i bakterija, kao i njihov nivo u organizmu.

Kako se uzima uzorak? Mala količina uzorka je sasvim dovoljna i možete je dati u bilo kom trenutku. Ukoliko to nije moguće, stručno lice može uzeti rektalni bris.

Specijalne laboratorijske analize

Ukoliko neka od rutinskih analiza pokaže neke anomalije, onda se dalje pristupa specijalnim analizama. Njihov cilj je uglavnom proveravanje specifičnijih stvari u uzorku i njihovu potrebu indikuje stručno lice. Na primer, ako su vam povišeni trigliceridi i holesterol, rade se dodatni testovi da se vidi da li je povišen HDL ili LDL, odnosno dobar ili loš holesterol. Nekada je neophodno dati na analizu svaku mokraću u toku 24 h da bi se ispratile eventualne promene u organizmu, ali to ide u dogovoru sa doktorom. Takođe su danas česte potrebe za laboratorijskim analizama uzoraka iz nosa i krvi zbog virusa korona. Nakon preležane bolesti mogu se testirati i uzorci na prisustvo određenih antitela.

Laboratorijske analize danas se rade rutinski prilikom pregleda i nisu nešto zbog čega bi trebalo da se brinete. Doktori se slažu u oceni da je prevencija pola zdravlja. Većina bolesti koje se otkriju na vreme su izlečive. Sada znate koliko često treba raditi laboratorijske analize, te zakažite sebi preventivni pregled koji već nedeljama odlažete.

 

admin

Read Previous

Obrazovanje u Srbiji: koje sve vrste obrazovanja postoje?

Read Next

Posledice hipertenzije na organizam i zašto je ne smemo ignorisati

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *