
Brisel – Nakon što su lobirali za blaže zakone koji uređuju regulativu o emisiji CO2, evopski proizvođači automobila i dobavljači delova (CLEPA) se nadaju da će nova Evropska Komisija razumeti njihove razloge za ublažavanje zakonskih propisa koji su u najavi.
Do 2030. emisija CO2 60 g/km
EU je ove godine najavila da će odobriti regulative za ograničavanje emisije CO2 od 2030. godine, prema kojima emisija treba da bude manja za 37.5% nego što je to bilo sa regulativom koja će važiti od 2020/21 godine. U godini koja je pred nama, emisija CO2 biće ograničena na 95 grama/km. Međutim, od 2030. godine, najavljena su daleko rigoroznija ograničenja, na svega 60 gr/km, a dobavljači tvrde da će prelazak na masovnu proizvodnju električnih automobila biti veoma težak i skup.
Proizvođači automobila su očekivali da će smanjenje dozvoljene količine izduvnih gasova iznositi oko 20%, a ne 37,5% koliko predlaže Evropska komisija, obrazlažući da je globalnoj auto industriji potrebno više vremena za potpuni prelazak na proizvodnju električnih automobila, kao i za rešenje problema potencijalnih gubitaka radnih mesta.
Roberto Vavasori, predsednik CLEPA-e, ističe da će se pobrinuti da se čuje glas dobavljača auto delova i proizvođača automobila kada se bude odlučivalo o narednim ciljevima što se tiče smanjenja emisije CO2.
„Želimo unapred da razgovaramo o uvođenju novih propisa koji će početi sa primenom 2030“, istakao je Vavasori, koji je član upravnog odbora proizvođača kočnica Brenbo.„Sva nova pravila koja se budu primenjivala u narednom periodu, treba da uzmu u obzir procenu celog životnog ciklusa automobila, od proizvodnje do upotrebe, a ne samo merenje emisije CO2 iz izduvne cevi“, ističe on.
Nulta tolerancija do 2050. godine
Nova Evropska Komisija, čije je vođenje preuzela Ursula fon der Lajen 1. decembra, imaće mandat od 5 godina. Komisija ima konačnu reč kada je u pitanju zakonodavsvo EU.
Fon der Lajen je nagovestila da će Evropska Komisija zauzeti čvrst stav u vezi sa emisijom gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, rekavši na nedavnom samitu o klimatskim promenama u Madridu da se trenutna situacija može okarakterisati kao „vanredna situacija“ i da se emisija ugljenika do 2030. godine treba smanjiti za bar 50%.
Za 2050. godinu Evropska komisija priprema „novi zeleni dogovor“ koji za cilj ima nulti stepen tolerancije prema emisiji ugljenika, što je i krajnji cilj koji Ursula fon der Lajen želi da ugura u zakonski okvir.
Ipak, ima i onih koji su bili na obe „zaraćene“ strane, poput novoizabranog člana Evropskog parlamenta, Vlad-Mariusa Botos-a iz Rumunije, koji je radio kao menadžer u automobilskoj industriji i pozvano na bolji odnos i bolje međusobno razumevanje Evropske Komisije i automobilske industrije, ali ipak i naglasio da je vreme da zaštitimo životnu sredinu.
Početak sukoba
Podsetimo da je odnos između automobilske industrije i zakonodavaca naglo zahladneo nakon skandala koji je izazvao Volkswagen kada je u avgustu 2008. godine u SAD-u predstavio model Jetta 2.0 TDI kao model sa malom potrošnjom i niskom emisijom CO2. Par meseci nakon toga, VW Jetta dobila je nagradu „Zeleni auto godine“ na Sajmu automobila u Los Anđelesu, što je bilo prvi put u istoriji auto industrije da je jedno dizel vozilo dobilo ovakvu vrstu nagrade.
Godine 2014. organizacija za zaštitu životne sredine ICCT, testirala je dizelaše i otkrila nalaze u kojima su dva VW modela imala čak 35 puta veću emisiju ugljenika od dozvoljene granice. Najzad, 2015. godine VW grupa priznaje da su nameštali rezultate testova emisije štetnih gasova uz pomoć softvera.