
O njemu su se ispevavale pesme, zaštitni je znak gotovo svake svečane prilike i jedan od simbola luksuza i hedonizma. Njegovo veličanstvo – šampanjac, najpoznatiji je francuski brend na svetu i jedna od najprodavanijih vrsta vina. Za početak, treba imati na umu da nije svako penušavo vino sampanjac. Zapravo, ovaj naziv je u Evropskoj uniji zakonom zaštićen i mogu ga nositi samo vina proizvedena u istoimenoj francuskoj oblasti, uz pomoć naročite tehnologije. Ovako poseban tretman šampanjac i zaslužuje svojom neponovljivom penušavošću, jedinstvenim aromama i izuzetnim kvalitetom sirovina od kojih nastaje.
Šampanja je najpoznatiji vinski region na svetu
Region Šampanja, dom istoimenog vina, nalazi se severoistočno od Pariza. Glavni grad Rems istorijski je poznat kao mesto krunisanja francuskih kraljeva. Slavno ime ova oblast dobila je zahvaljujući svom topološkom izgledu- campania je francuski izraz za oblast valovitih brdašaca, koja podsećaju na istoimenu italijansku oblast koja se nalazi južno od Rima. Region Šampanja je u srednjem veku bio centar stočarskih i poljoprivrednih sajmova, koji su predstavljali centar trgovine Zapadne Evrope. Zahvaljujući geografskom položaju i povoljnoj klimi, ovaj region oduvek je bio dom najkvalitetnijih sorti grožđa, koje su uspevale u idealnim uslovima. Ono što je vinogradarstvo Sampanja izdvojilo od ostalih vinskih regija sveta jeste specifična tehnologija proizvodnje penušavih vina od različitih sorti grožđa. Tako je danas Šampanj mesto nastanka najluksuznijih šapanjaca, kao i mesto okupljanja vrhunskih poznavaoca vina koji u njemu uživaju ili se bave njegovim otkupom i distribucijom. Vina iz ove francuske oblasti već decenijama beskompromisno ostaju na prvom mestu najskipljih i najkvalitetnijih alkoholnih pića na svetu.
Nije svako penušavo vino šampanjac
Osim što je sam naziv zaštićen zakonom, vino koje želi da se naziva šampanjcem mora ispuniti još nekoliko rigoroznih uslova. Sorte grožđa koje se mogu koristiti za proizvodnju šampanjca su gotovo isključivo belo šardone grožđe, dok su od crnih sorti dozvoljene pino minje i pino noar. Ove sorte se vrlo blago mogu mešati sa drugim belim grožđem, poput pino blana, pino griđa, Arbanea ili Petit Mesliera, ali i dalje moraju ostati dominantna visokim procentom. Mešanje osnovnih vrsta grožđa sa “sporednim” je praksa koju proizvođači generalno izbegavaju, a pribegavaju joj isključivo ukoliko određene godine grožđe nije dostiglo traženi procenat zrelosti ili slatkoće. Tehnologija proizvodnje šampanjca podrazumeva tzv. “sekundarnu” fermentaciju. Naime, ovo vino svoj put počinje kao i svako drugo, fermentacijom nakon berbe. Nakon toga, ono se pakuje u flaše koje se drže u naročitom položaju, tačno određeni period vremena i u prostoru strogo regulisane temperature. Zahvaljujući tome, vino u flašama ponovo fermentira i dobija svoju karakterističnu penušavost. Kako bi ta tekstura došla do izražaja i prilikom konzumacije, šampanjac mora biti ohlađen na odgovarajući naćin, da bi se pritisak u boci podigao dovoljno da se čep lako i brzo otpusti. Prilikom otvaranja šampanjca, neophodno je da se cela flaša okrene makar jednom, kako bi se pritisak aktivirao. Iako je popularno mućkanje, somelijeri ne preporučuju ovu tehniku, jer može previše uznemiriti vino, pa će ono brže izgubiti penušavost nakon otvaranja.
Vrste šampanjca predstavljaju nepresušni izvor inspiracije
Svaka berba grožđa predsatvlja jedinstvenu priliku za proizvodnju vina neponovljivog ukusa. To znači da oznaku godine berbe dobijaju samo boce iz najkvalitetnijih i najspecifičnijih berbi. U tom smislu, neke vrste šapanjca naročito se izdvajaju. Cuvee de Prestige je idealan primer ove osobine vina, jer ovu oznaku berbe dobijaju samo boce kvaliteta koji se postiže jednom u 10 ili 15 godina. Ovu oznaku, dakle, nose najprestižniji i najskuplji šampanjci. Non Vintage oznaku nose mirna vina od grožđa iz različitih godina berbe, od kojih se kasnije sekundarnom fermentacijom proizvodi šampanjac. Ovakva vina su priuštivija velikom broju kupaca, ali su i dalje beskompromisnog kvaliteta i jedinstvenih aroma. Šampanjaci se dalje mogu razlikovati po tome da li se prave od belih ili crvenih vrsta grožđa. U ovom smislu, razlikuju se bela vina koja se prave od belog grožđa, bela koje se prave od crnih sorti, i obratno- crni šampanjci od crnih sorti i beli od crnih sorti grožđa. Roze šampanjci dobijaju se mešanjem dve sorte grožđa različite boje, a sama nijansa zavisiće od procenta svake mešavine. Najzad, šampanjci se mogu razlikovati i po slatkoći, pa tako se gradaciono na tržištu mogu pronaći Zero Brut ili Nature, kao najsuvlja vrsta vina, Extra Brut, Brut, Extra Sec, Sec, Demi Sec i Doux, kao najslađe vino, sa čak do 50 grama šećera po litru.