
Sve veća upotreba pametnih uređaja od strane dece poslednjih godina izaziva opravdanu zabrinutost kako među roditeljima, tako i u stručnim krugovima. Prekomerno gledanje u ekrane telefona, tableta, računara i televizora u velikoj meri utiče na različite aspekte razvoja deteta, a jedan od problema koji posebno zabrinjava stručnjake je kašnjenje u razvoju govora i nepravilan izgovor reči.
Pravovremeni razvoj govora je ključni faktor za sticanje kognitivnih sposobnosti i uspešno rešavanje zadataka koje pred decu postavlja savremeno obrazovanje. Zato, je još od najranijeg uzrasta dece potrebno pratiti kako se njihov govor razvija.
U ovom članku osvrnućemo se na to kako pametni uređaji utiču na razvoj govora kod male dece ali i na nivo razvijenosti jezičkih veština kod predškolaca i školaraca. Daćemo vam i nekoliko saveta kako da podstaknete razvoj govora kod svog deteta. Pročitajte!
Negativne posledice uticaja pametnih uređaja na razvoj govora i jezika kod dece
U prvim mesecima života deca počinju sa gukanjem koje kasnije prelazi u brbljanje, zatim izgovaranje slogova i njihovo spajanje, da bi obično negde oko prvog rođendana izgovorili prve reči. Međutim, kako je stepen razvoja govora individualna karakteristika, odnosno kako se razlikuje kod svakog deteta, često se dogodi da neki mališani prve reči izgovore tek sa navršenih 18 meseci.
Ako dete kasni sa “progovaranjem”, roditelji ne bi trebalo preterano da brinu, ali bi svakako morali da podstiču njegov govor i ohrabruju ga da izgovara prve reči. Ipak, ako ni nakon navršene druge godine života nema pomaka i dete jošo uvek ne progovara, ima poteškoće sa izgovorom ili probleme sa pojedinim glasovima, onda treba potražiti stručnu pomoć. U slučaju da vam je potreban logoped Beograd, predlažemo vam da posetite sajt Logo centra i zakažete termin za vaše dete.
Jeda od razloga slabije razvijenosti govora može biti i prekomerno gledanje crtanih filmova ili drugih neadekvatnih sadržaja na pametnim uređajima. Evo nekoliko negativnih posledica koje izaziva prekomerna upotreba pametnih telefona ili tableta.
Kašnjenje u razvoju govora
Jedna američka studija u okviru TARGet Kids projekta, pokazala je da je 6,6% dece starosti od 18 meseci imalo probleme sa kašnjenjem u razvoju govora. Ispitivani roditelji su se izjasnili da su njihova deca u proseku koristila mobilne uređaje “svega” 15 minuta dnevno. Prema zaključku iz istog istraživanja, svako povećanje vremena ispred ekrana za posledicu ima i procentualno veći broj dece sa problemom u razvoju govora.
Slična ispitivanja sprovedena su i kod dece predškolskog uzrasta. Konstatovano je značajno smanjenje govornih veština i problema u verbalnoj komunikaciji, što u kasnijem periodu može izazvati probleme u društvenom životu, ali i u učenju.
Nedovoljno razvijene govorne veštine
Pametni uređaji usmeravaju pažnju dece na ekran umesto na stvarnu verbalnu interakciju sa ljudima iz njihovog okruženja. To dovodi do gubitka prilike za razgovor, a samim tim i do otežanog razvoja govornih veština koje se upravo dijalogom razvijaju.
Starija deca sve više među sobom komuniciraju putem tekstualnih poruka. Štaviše, često su to skraćenice, neka vrsta vršnjačkog slenga koje stariji teško razumeju jer nisu u duhu jezika kojim se govori. Tu su i emotikoni koji zamenjuju cele rečenice. Sve to utiče na smanjenje govornih veština i nemogućnost pravilnog izražavanja kod dece starijeg uzrasta.
Skroman vokabular
Što više vremena deca provode gledajući u ekran to će se manje družiti i imati stvarnu komunikaciju sa svojim vršnjacima i drugim ljudima. Na taj način smanjuju sposobnost da razviju širok fond reči. Za izražavanje će teško pronalaziti odgovarajuće reči i fraze, a teže će razumeti i suptilne nijanse jezika. Za povećanje vokabulara potrebno je da čitaju knjige ili ako su deca manjeg uzrasta da im čitate vi.
Dete sa 2 i po godine u proseku zna oko 450 reči, a sa pune 3 godine oko 1000 reči. Što se tiče rečenica, to su obično proste rečenice sa najviše 3 reči. Kasnije, kako deca rastu tako i dodaju reči, pa su rečenice u proseku svake godine duže za po jednu do dve reči.
Pasivno učenje
Prekomerna upotreba smart uređaja i vreme provedeno ispred ekrana pružaju malo mogućnosti za stvarnu društvenu interakciju i razvoj govora, ali i za rešavanje problema, jer ometaju pažnju i razmišljanje. Sve ove veštine su osnovne za normalan razvoj dece jer promovišu motoričke i socijalne veštine i učenje jezika.
Kako se izboriti sa negativnim uticajem pametnih uređaja?
Tek oko 9. meseca života dete počinje da odvaja slogove koji će se za par meseci pretvoriti u prve reči. Do navršenih 18 meseci trebalo bi da progovori. Naravno, nije svako dete isto pa nekim mališanima treba koji mesec više.
Ukoliko ste ipak zabrinuti ne morate odmah pojuriti na kliniku. Prve savete možete dobiti i putem telefona ili interneta. Okrenite broj ili postavite pitanje na internet stranici nekog od centara koji se bavi problematikom razvoja govora. Dobićete odgovor u najkraćem roku ili će vas čak logoped online kontaktirati, putem video poziva i dati vam smernice šta da radite i razjasniti nedoumice, ukoliko ih imate.
Ipak, pre nego što budete morali da tražite pomoć stručnog lica, postoje stvari koje možete uraditi i sami. Evo nekoliko saveta kako da smanjite negativan uticaj pametnih uređaja na razvoj govora kod vašeg deteta.
Ograničite vreme provedeno pred ekranom
Nemojte davati detetu telefon ili tablet dok ne navrši dve godine. Sa pune dve godine, neka ga koristi samo uz vaše prisustvo i birajte isključivo kvalitetne sadržaje koje će dete gledati. Podstičite ga da govori o tome što je videlo. Sa tri i više godina, može samostalno da koristi pametni uređaj, ali sadržaj takođe treba da bude strogo kontrolisan, a vreme provedeno pred ekranom ograničeno. Ne dozvolite da vaš mališan provodi duže od jednog sata dnevno za mobilnim telefonom, tabletom ili ispred TV-a.
Na kraju, zabranite upotrebu mobilih uređaja za vreme obroka ili pre spavanja. Ne dozvolite da se vaše dete “zabavlja” telefonom tokom porodičnih druženja ili prazničnih ručkovi.
Učinite pametne telefone manje privlačnim
Umesto mobilnih uređaja dajte deci najmlađeg uzrasta edukativne igračke, koje ih teraju da razvijaju mozak i govorne sposobnosti. Predškolce podstičite na igru na otvorenom, sportske aktivnosti i druženju sa vršnjacima. Aktivno vreme provedeno napolju će sigurno učiniti da mobilni telefoni postanu manje privlačni.
Kada je u zatvorenom prostoru, potrudite se da detetu zaokupite pažnju aktivnostima kao što je čitanje. Pred spavanje pročitajte mu neku pesmicu ili bajku i porazgovarajte sa njim na tu temu.
Podstičite gledanje kvalitetnog sadržaja na mobilnim uređajima
Sigurno će doći trenutak kada ćete svom detetu morati da date telefon u ruke, pre ili kasnije. Zato se potrudite da sadržaj koji prati pre svega bude prilagođen njegovom uzrastu, ali i da to bude kvalitetan sadržaj.
Nemojte mu omogućavati upotrebu društvenih mreža i drugog neprikladnog sadržaja koji može biti opasan, poput nekih izazova. Edukativni video materijali i aplikacije koje podstiču razvoj govora su odlična izbor. Ipak i tada ne dozvoljavajte da bude previše ispred ekrana, posebno u večernjim satima. Plava svetlost sa ekrana negativno utiče na kvalitet sna.
Iako pametni uređaji nude brojne prednosti, posebno u današnjoj, digitalnoj eri, važno je da roditelji budu svesni potencijalnih negativnih uticaja na razvoj govora kod dece. Ograničavanje vremena provedenog ispred ekrana, promovisanje kvalitetne verbalne komunikacije i podsticanje čitanja su neki od koraka koji mogu pomoći. Razvoj govora kod dece zavisi od toga koliko ih vi kao roditelji, odnosno sredina u kojoj se nalaze podstiču da pričaju. Zato nemojte biti pasivni, budite stalna podrška razvoju vašeg deteta.