Interesantne činjenice o svemiru za koje možda niste znali

Da li ste se ikada zapitali koliko zaista znate o svemiru? Svemir je prostran i ispunjen čudnim i divnim stvarima, a neki neobični fenomeni našeg Univerzuma zapanjuju više čak i od  najuzbudljivijeg naučno-fantastičnog filma.

Kakve veze limun i malina imaju sa svemirom? Koliko je gusta neutronska zvezda i koliko je moćan gama zrak? Ovo su samo neka od pitanja na koja će Naš internet magazin u tekstu koji je pred vama dati odgovor! Saznajte neke od najneverovatnijih činjenica o našem kosmosu koje menjaju pogled na našu planetu, Mesec, Sunčev sistem, Galaksiju i Univerzum.

Mesec je u obliku limuna

Uprkos izgledu na noćnom nebu, naš prirodni satelit nije ni blizu okrugao. Zapravo, Mesec ima oblik limuna, sa spljoštenim polovima i ispupčenjima na bližoj i daljoj strani oko ekvatora. Smatra se da je ovakav oblik Meseca stvoren tokom interakcije sa Zemljom, ubrzo nakon njenog formiranja.

Oblaci u središtu Mlečnog puta mirišu na rum i maline

Godine 2009. astronomi koji su istraživali gigantski oblak gasa i prašine u središtu Mlečnog puta došli su do iznenađujućeg otkrića. Oblak je bio prepun hemikalije poznate kao etil-format, koja ima nekoliko neverovatnih svojstava: daje malinama karakterističan ukus i ima miris ruma. Pored toga, ova hemikalija sadrži dovoljno alkohola da u narednih milijardu godina opskrbi svakog čoveka na planeti sa 300.000 piva dnevno!

Na Merkuru dan traje dvostruko duže nego godina

Tehnički, jedan dan na merkuru traje 59 zemaljskih dana, dok godina traje 88. Međutim, zbog Merkurove vrlo ekscentrične orbite i poravnanja sa Suncem, dužina vremena od jednog izlaska sunca do drugog, poznata kao „solarni dan“, jednaka je 176 zemaljskih dana, tj.  dvostruko duže od jedne mekurske godine.

Kašičica neutronske zvezde bila bi teška koliko i čitava ljudska populacija

Gustina neutronskih zvezda je zapanjujuća. Ove zvezde su gotovo u potpunosti sastavljene od neutrona grupisanih u malom radijusu. Samo jedna kašičica ovog materijala težila bi preko trilion kilograma, što je više od težine celokupne ljudske populacije. Da bi se napravila materija gustine neutronske zvezde, celo čovečanstvo bi trebalo da se strpa u prostor veličine kocke šećera.

Gama-zraci mogu za 10 sekundi osloboditi više energije nego Sunce tokom celog svog trajanja

Ništa u Univerzumu ne može konkurisati snazi oslobođenoj tokom izbijanja gama zraka, kratkom, ali neverovatno intenzivnom bljesku visokoenergetskog zračenja. Postoji mnogo vrsta gama zraka. Smatra se da neki nastaju kada implodira masivna zvezda, ali i  kada se dve neutronske zvezde stope zajedno.

Postoje zvezde koje nikada nećemo moći da vidimo

Još od Velikog praska, većina objekata u svemiru se udaljavaju jedan od drugog. Zapravo, kosmičko širenje se ubrzava. Kako se svemirski prostori sve brže udaljavaju jedni od drugih, prva populacija zvezda koja se stvorila u Univerzumu sada je predaleko da bismo je ikada videli čak i uz najbolji sadašnji ili budući teleskop.

Nada ipak nije izgubljena. Možemo pokušati da ih uočimo indirektno kroz energetske rafale koje zvezde emituju na kraju svog života.

Crne rupe imaju teorijske suprotnosti poznate kao bele rupe

Crne rupe su poznate po svom “proždrljivom” karakteru i njihov uticaj je toliko jak da čak ni svetlost ne može da izbegne njihovu gravitaciju. Ali one imaju i svoje teorijske suprotnosti – bele rupe.

Bele rupe su u stvari suprotnost svojim tamnim rođacima, izbacuju svetlost i materiju umesto da ih zarobljavaju. Za sada su to čisto hipotetički objekti i astronomi razmišljaju o tome kako bi mogli da ih dokažu u realnosti.

Da je vidljivo, Jupiterovo magnetno polje izgledalo bi se veće od Meseca na noćnom nebu

Prostor svemira u kome dominira magnetno polje mase poznat je kao njegova magnetosfera. Ovi regioni okružuju planete, pulsare, pa čak i našu Galaksiju.

Planete Sunčevog sistema imaju magnetosfere koje su u interakciji i oblikuju ih naelektrisane čestice u vetru koji struji sa našeg Sunca.

Najveća magnetosfera u našem Sunčevom sistemu okružuje Jupiter. Jupiter se vrlo brzo okreće i ima vrlo jako magnetno polje, a njegova magnetosfera je ispunjena plazmom sa svog vulkanski aktivnog meseca Io. Ove osobine, zajedno sa činjenicom da je solarni vetar na Jupiteru sporiji i manje gust nego na Zemlji, dovode do veoma velike Jovianove magnetosfere.

Neptun je od svog otkrića dovršio samo jednu orbitu oko Sunca

Neptunu je potrebno ogromnih 165 godina da završi jednu punu orbitu oko Sunca. Otkako je otkriven 1846. godine, Neptun je tek nedavno završio svoju prvu potpunu orbitu, tačnije 2011. godine.

Degradirana planeta Pluton još uvek nije postigla ovo. Nije ni blizu da završi jednu punu, 248-godišnju orbitu od svog otkrića 1930. godine.

Planete mogu lutati svemirom bez roditeljske zvezde

Ne formiraju se i ne zadržavaju se sve planete oko zvezda. Astronomi procenjuju da bi moglo da bude više od 200 milijardi planeta koje slobodno plutaju i lebde našom Galaksijom. Smatralo se da su ove „nevaljale“ planete izbačene iz svojih kućnih sistema.

Iako je to tačno za neke planete, druge planete su se mogle formirati potpuno nezavisno od akrecijskog diska (kao što je to bio slučaj sa našim Sunčevim sistemom), umesto da se formiraju od propadanja sićušnih, hladnih oblaka poznatih kao globulete.

Većina zvezda sličnih Suncu u našoj galaksiji nalazi se u više zvezdanih sistema

Preko polovine zvezda sličnih Suncu u Mlečnom putu deo je više zvezdanih sistema, binarnih ili trostrukih zvezda, sa zvezdama koje kruže oko zajedničkog centra mase. Većina zvezda manje mase poput crvenih patuljaka, međutim, živi sama bez pratioca.

U svemiru su pronađene ogromne količine vode

Zemljini okeani možda nisu toliko jedinstveni. Smatra se da tri Jupiterova satelita (Evropa, Ganimed i Kalisto) i dva Saturnova (Enkelad i Titan) imaju podvodna mora. Evropski okean može sadržati i više nego dvostruko veću količinu vode koja se nalazi na Zemlji.

Međutim, najviše vode ikad otkrivene okružuje crnu rupu udaljenu oko 12 milijardi svetlosnih godina. Ovaj region sadrži ogromne količine vodene pare, što je ekvivalent od 140 triliona puta veće količine vode u okeanima Zemlje.

Dani nam se produžavaju

Zemljina brzina okretanja se usporava. Svake godine našoj planeti treba malo više vremena da izvrši jednu punu revoluciju na svojoj osi. Promena je, međutim, mala. Svakog veka, Zemlja usporava za petstotina delova sekunde. Za 1.000 godina jedan dan biće 200 sekundi duži nego danas.

Mesec se svake godine udaljava

Mesec povlači Zemlju, zbog čega je naša planeta blago jajastog oblika. Još više utiče na vodu, stvarajući plimu i oseku i dovodi do toga da se okeani gomilaju prema jednoj strani planete, formirajući „plimnu izbočinu“. Ova izbočina se povlači sa Mesecom dok kruži. Kako se Zemlja okreće brže od Meseca, 24 sata naspram 27,3 dana, ispupčenje se pomera malo ispred Mesečevog položaja u orbiti.

Mesec ga povlači, efektivno pokušavajući da ga uspori i uzrokuje da se brzina rotacije Zemlje postepeno usporava tokom vremena. Ovo povlačenje dovodi do toga da Zemlja gubi energiju dok Mesec dobija energiju. Zbog ovog pojačanja energije, Mesec se polako okreće prema spolja, udaljavajući se od nas za 3,8 cm godišnje.

admin

Read Previous

Ovi poslovi donose odličnu zaradu, ali definitivno nisu za svakog

Read Next

Kome se obratiti kada vam je potrebna pomoć na putu?

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *