
Verovatno zvuči nerealno, ali istorija marketinga seže u daleku prošlost. Moglo bi se reći da marketing traje otkad čovek želi nešto da ponudi ili da proda. Primitivni oblik marketinga postoji bar od kad postoje pijace, gde je jedini oblik reklame bio „od usta do usta“.
Međutim, pravi marketing se usko vezuje za industrijsku revoluciju i kapitalizam, u momentu kada je proizvodnja mogla da se izjednači sa potražnjom, pa čak i da je prestigne. U tom procesu su kapitalisti počeli da smišljaju inovativne načine da privuku potrošača da uloži novac baš u njihov proizvod, a ne u proizvod konkurencije.
Dalje se marketing razvijao uporedo sa tehnologijom, da bi danas predstavljao sofisticirani proces usmeravanja proizvoda ka potrošačima kroz ogroman izbor reklamnog materijala.
No, hajde da krenemo od početka i vidimo kako se marketing polako razvijao od svojih korena pa sve do današnje digitalne ere.
Etimologija reči
Smatra se da se marketing praktikuje već čitav milenijum, ali da se reč „marketing“ pojavila u rečnicima tek u XVI veku. U tom periodu ovaj izraz je označavao kupovinu ili prodaju na pijaci. Koren reči potiče od latinske reči mercatus, što i znači pijaca.
Marketing u smislu reklamiranja sa ciljem ostvarivanja prodaje, je definisan u rečnicima znatno kasnije, tek 1897. godine.
Rana istorija marketinga
Istoričari su uspeli da pronađu dosta dokaza koji bi potvrdili da je marketing bio prisutan još od antičkog doba. Ovde mislimo na pravi brending, onakav kakav je i nama danas poznat.
Umbricius Scaurus, proizvođač ribljeg ulja u Pompeji 35. godine naše ere je svoj proizvod pakovao u ćupove, takozvane, amfore. Arheolozi su pronašli mozaike iz tog perioda na kojima se može videti da je na amforama napisano: „Sa ukusom garuma, napravljeno od skuše iz Scaurusove radnje“ ili „Najbolji riblji sos iz Scaurusove radnje“.
Scaurusov sos je bio toliko popularan na celom Mediteranu, da su amfore pronađene i u Francuskoj. A pronađeni mozaici su, zapravo, predstavljali prvi oblik reklamiranja određenog brenda.
Pronađene su i čaše za vino na kojima su proizvođači utiskivali svoje ime. Veruje se da su ti proizvođači želeli da na neki način ostave svoj pečat, da su oni napravili određeni proizvod, ali i da je dati proizvod dobrog kvaliteta, pa su želeli da njihovo ime bude obeleženo na proizvodu. Ovo obeležavanje proizvoda, naravno, pruža informacije i potrošačima, za slučaj da ponovo požele da nabave isti proizvod.
Marketing u srednjem veku
Što se tiče srednjeg veka, marketing se mahom obavljao na pijacama. Uticaj je bio lokalan i bilo je praktično nemoguće da bude širi od toga, zbog sporijeg transporta. Tako je u manufakturi najbolji oblik marketinga bio „od usta do usta“, tj. da kvalitet određenog proizvoda pohvali sam potrošač. A proizvođači su, kao i u antici, nastavili sa utiskivanjem svog imena na proizvode, gde god je to bilo moguće.
Stotinama godina i nije bilo nekih posebnih promena što se tiče razvitka marketinga, a onda su se desila dva velika događaja koja su potresla čitav tadašnji svet.
#1 Gutenbergova štamparija
Prvo je bilo otkriće 1439. godine kada je Johan Gutemberg osmislio prvu mašinu za štampanje i time napravio revoluciju u štamparstvu. Knjige se više nisu prepisivale, i njihovo kopiranje je znatno ubrzano.
Kako to utiče na marketing? U ovom periodu su se pojavili prvi plakati, štampani na pergamentu. Naravno, ni tada nije postojala masovna štampa, a plakati su bili ručno oslikavani. No, ono što je predstavljao veliki problem za dalji razvoj marketinga u srednjem veku je bio manjak pismenog stanovništva.
Ovaj problem će i usloviti nastavak kasnijih perioda kao što su renesansa i prosvetiteljstvo.
#2 Velika geografska otkrića
Drugi bitni događaj je Evropsko doba geografskih otkrića, u kasnom 15. i prvoj polovini 16. veka, kada je počeo masovan uvoz iz Indije i Kine. Uvozila se svila, razne vrste začina, alkoholna pića, kafa, čajevi i duvan.
Tek se onda saznaje da je kineski marketing zapravo bio znatno razvijeniji od evropskog. U Evropi, svrha marketinga je bila raspoznavanje i razlikovanje proizvođača kod istih proizvoda, dok se u Kini brending vezivao i sa statusnim simbolom, kao i sa raznim drugim vrednostima koje je njihovo društvo propagiralo.
Marketing u novom veku
U novom veku se dogodio značajni napredak tehnologije. Nauka je u ovom periodu postala vodeći način razmišljanja, što je dovelo do ubrzanja naučnih otkrića. A razvoj marketinga je oduvek zavisio od razvoja tehnologija.
Pronlazak parne mašine 1698. godine prouzrokovao je procvat u industriji, čime se zvanično manufakturna proizvodnja zamenila industrijskom. Ovakav vid proizvodnje je daleko brži i efikasniji, što znači da je proizvoda bilo sve više. Po prvi put u istoriji je ponuda premašila potražnju, što je među proizvođačima dovelo do borbi za monopol.
Godine 1730. je nastao prvi štampani magazin – što se vrlo brzo pokazalo kao savršen prostor za oglašavanje. Već tad se morala odvojiti određena novčana suma da bi se proizvod reklamirao – i eto početaka plaćenog oglašavanja.
Zatim se, 1839. godine, krenulo sa masovnim štampanjem postera. Posteri i plakati su u Velikoj Britaniji postali toliko popularni da se njihovo lepljenje zabranjivalo na javnim površinama u Londonu. Slična slika je prisutna i danas, gde se plakati lepe u slojevima jedan preko drugog.
Sledeći korak u razvoju marketinga su bilbordi; prvi bolbord se pojavio 1867. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Zamisao je bila da se napravi poster koji će svojim velikim dimenzijama da privlači pažnju potencijalnih kupaca.
U ovom periodu je postala popularna jedna od osnovnih taktika prodaje: ako želite da vaš proizvod ili usluga postanu konkurentni na tržištu, prodajte ih po nižim cenama. Ovakav potez će povećati potražnju. Naravno, ova taktika ni tada nije bila nova, ali se počela sve više koristiti zbog povećane proizvodnje.
Po prvi put je postojao višak robe, pa su se proizvođači utrkivali ko će da osmisli bolju strategiju prodaje. Postepenim spuštanjem cena, mnogi proizvodi, koje je do tada mogla priuštiti samo buržoazija, su postali pristupačni i nižim staležima.
Era savremenog marketinga
Sa sve bržim rastom tehnike i marketing strategije su postajale sve sofisticiranije. Godine 1922. je počelo oglašavanje putem radija – koje traje i dan danas. Skoro dvadeset godina kasnije, snimljena je prva TV reklama, a 1946. godine oko 50% stanovništva u Evropi je imalo telefon u svojim kućama.
Dakle, komunikacione tehnologije se sve manje vezuju za bogatije ljude, a sredinom XX veka ih već može priuštiti dobar deo stanovništva. Šta to za marketing znači? Naravno, najviše ciljne publike ikad u istoriji! Preduzetnici više ne posluju samo lokalno, već imaju mogućnost da se prošire na čitavu državu, pa i šire, kao što je slučaj sa Koka Kolom – koja je pionir u svetu savremenog marketinga.
Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka marketing na televiziji je u dobroj meri potisnuo reklame na radiju. Tada nastaju i prvi oblici spamovanja putem telefona, a sve je poznatija i taktika prodaje „od vrata do vrata“.
Digitalno doba
U periodu između osamdesetih i devedesetih godina nastaje digitalno doba marketinga koje je obeleženo računarima i internetom. A 1996. godine je projektovan, njegovo veličanstvo – Gugl! Novi milenijum je obeležila era optimizacije i inbound marketinga. Korisnici su na internetu mogli pronaći bilo koji proizvod. Dakle, oni su tražili proizvod, a ne obrnuto, kao što je slučaj sa outbound marketingom.
Polako su nastajali prvi blogovi na Bloggeru, prvi forumi; 2004. godine se rodio još jedan gigant – Fejsbuk. Tada marketing postepeno zauzima društvene mreže.
Danas je digitalni marketing osnovni vid marketinga, koji se koristi zajedno sa tradicionalnim. No, i digitalno doba nosi razne probleme sa sobom – nikada nije bilo lakše naći pregršt informacija, ali nikada nije bilo teže probiti se na tržištu. Ipak, kvalitet će zauvek ostati ono što će biti na ceni, a marketing je samo sredstvo da proizvod dođe u ruke pravih ljudi.